Dan planeta Zemlje

Dan planeta Zemlje

Dan planeta Zemlje: 22. travnja

Kako svaki pojedinac može doprinijeti stvaranju čišćeg svijeta?

Dan planeta Zemlje je globalni događaj koji se obilježava 22. travnja svake godine. Posvećen je zaštiti okoliša i prirodnih resursa te upozorava na opasnosti koje prijete životu na planetu Zemlji uslijed razvoja industrije, povećane potrošnje energije, globalnog zagrijavanja i klimatskih promjena. Smatra se da preko milijardu ljudi iz 193 države sudjeluje u obilježavanju ovog dana putem građanskog ili političkog djelovanja. Brojne akcije i manifestacije se održavaju kako bi se dala podrška zaštiti okoliša i kako bi se podigla razina ekološke svijesti. Ljudi marširaju, potpisuju peticije, sastaju se sa svojim izabranim dužnosnicima, sade stabla, čiste svoje gradove i ceste itd. S druge strane, korporacije i vlade koriste ovaj dan kako bi obećale mjere održivosti.

Dok se naš planet bori s raznim zagađenjima i ekološkim katastrofama, kratak predah mu ponekad može donijeti neka nepredviđena situacija, kao što trenutačno možemo vidjeti na primjeru koronavirusa. Mjere karantene i socijalnog distanciranja su doslovce preokrenule prirodni svijet naglavačke te pozitivno utjecale na ekološke promjene u zraku, moru i na tlu. U zadnjih nekoliko tjedana primijećeno je smanjeno onečišćenje zraka i mora u čitavom svijetu. Vrhovi Himalaje se jasnije vide, morske životinje nesmetano plivaju čistim morima, labudovi i patke se brčkaju po plićacima, a divlje životinje šeću po gradovima. Dok se ljudi izoliraju i oporavljaju od korone, čini se kako naš planet neizmjerno uživa te se oporavlja upravo od – nas.

No ne smijemo se oslanjati isključivo na globalne pandemije kako bi naš planet ostao sretan i zdrav. Ovo je samo lekcija koju moramo uzeti u obzir. Korištenje više prirodnih materijala, pravilno razdvajanje smeća, pa čak i kupovne navike – sve ovo u konačnici utječe na naš planet. Svatko od nas uistinu može napraviti značajnu razliku: edukacijom, podizanjem svijesti i fizičkom akcijom. Umjesto da pokazujemo prstom na druge, zašto se ne bismo pokrenuli i sami napravili neke promjene?

Izvor: National Geographic

Koristite manje plastike

Znanstvenici predviđaju kako će 2050. godine u oceanima biti više plastike nego riba. Zašto je onda nastavljamo koristiti unatoč upozorenjima? Čini se da naša pretjerana zaposlenost i neumjerena potraga za materijalnim stvarima dovode do mnogih nesvjesnih odluka, pogotovo kad je riječ o hrani i plastičnoj ambalaži. Plastika je svugdje oko nas, no kako njeno korištenje možete svesti na minimum?

Kao prvo, dobro razmislite prije kupovine i izbjegavajte kupovinu proizvoda u plastičnoj ambalaži. Probajte pronaći proizvode koji su zapakirani u prirodnije ambalaže, npr. staklo. Također, umjesto plastičnih vrećica koristite platnenu torbu za višekratnu upotrebu. Ne samo da je estetski privlačnija, nego je i funkcionalnija od plastične vrećice. Držite je u automobilu ili u svakodnevnoj torbi, na taj način je spremna za vaš sljedeći posjet prodavaonici.

Izbjegavajte jednokratno plastično posuđe, pribor za jelo i slamke. Pokušajte što više upotrebljavati kvalitetni pribor za jelo koji se može oprati i ponovno koristiti. Ako svaki dan pijete kavu iz aparata, dobra ideja je kupovina šalice za višekratnu uporabu. Stavite je u torbu ili automobil kako biste je imali na dohvat ruke prilikom svakog sljedećeg naručivanja kave.

Izbjegavajte plastičnu odjeću, jer ona sadržava sintetička vlakna koja se skidaju kroz pranje i svakodnevno nošenje. Prilikom kupovine se radije odlučite za odjeću od prirodnih vlakana poput pamuka, lana i vune. Također, prije bilo kakvog bacanja plastike dobro razmislite da li se taj proizvod može upotrijebiti na neki drugi način i može li se proslijediti nekoj drugoj osobi.

izvor: unsplash

Kupujte kvalitetnije u manjim količinama

Proučite koncept minimalizma koji bi vam mogao pomoći u donošenju razboritijih odluka o kupovini. Joshua Fields Millburn i Ryan Nicodemus na svojoj web stranici The minimalists postavljaju šest pitanja na koja trebate odgovoriti prije trošenja novca:

  1. Za koga ovo kupujem?
  2. Hoće li ovo dodati vrijednost mom životu?
  3. Mogu li si to priuštiti?
  4. Mogu li novac bolje upotrijebiti?
  5. Koliki je stvarni trošak?
  6. Bi li najbolja verzija mene ovo kupila?

Realno odgovorite na ova pitanja i većina proizvoda o kojima razmišljate će postati samo stvar prošlosti. Pitanje broj 6 vam pogotovo može pomoći u donošenju kupovnih odluka koje su ekološki prihvatljive i koje nisu fokusirane samo na vašu osobnu korist.

izvor: unsplash

Razdvajajte otpad

Vjerojatno ste se već puno puta zapitali ima li smisla odvajati otpad. Hoće li taj jedan papir, boca ili baterija koju odvojite uistinu donijeti neku promjenu? Odgovor je pozitivan. Ako danas odvojite jednu bocu, za dva tjedna će ih biti desetak, a za godinu dana tristotinjak. Nemojte se zavaravati da pojedinac nije bitan: istraživanja pokazuju da svaki pojedinac prosječno proizvede 1kg otpada dnevno! Zbog toga počnite od sebe i odvajajte otpad.

Odvajanje otpada je od velike važnosti jer omogućuje učinkovito recikliranje i ponovnu upotrebu proizvoda. Reciklirati se može oko 80 posto kućnog otpada, a reciklaža i ponovna upotreba materijala predstavlja korištenje manje sirovina, prostora, vode, energije i ostalih resursa.

Koji se otpad može odvajati i reciklirati? Ovdje spada papir, karton, staklo, plastika, metali i zeleni (biorazgradivi) otpad. Opasni otpad se također posebno odvaja: baterije, akumulatori, motorna ulja, lijekovi i kemikalije. Pronađite najbliži „zeleni otok“ s posebnim spremnicima za odlaganje otpada i sortirajte otpad na pravilan način. Organski otpad isključivo biljnog porijekla se može koristiti kao kvalitetno gnojivo. Stoga, ako imate vrt obavezno kompostirajte!

U Max & Morisu smo svjesni potrebe za poduzimanjem radikalnih mjera na području očuvanja biosfere, zbog čega poduzimamo sve mjere za zaštitu prirode i okoliša. Surađujemo s tvrtkama kojima je ekološka održivost također jedna od temeljnih vrijednosti, a konstantno podupiremo svoje zaposlenike u društveno odgovornom ponašanju i razdvajanju otpada na predviđena mjesta.

Na sortiranje otpada možda potrošimo dvije do tri minute dnevno, ali dugoročna korist je neprocjenjiva. Pravilnim odvajanjem otpada i primjerenim odlaganjem, svatko od nas može doprinijeti stvaranju čišćeg svijeta, svijeta koji je po mjeri čovjeka. Zato počnimo već danas i napravimo tu malu, ali bitnu promjenu.

 

Share this post